ARHIVA

 

 

 

 

 

 

uvodna reč


         Peti broj časopisa Agon u rubrici prevedena poezija donosi izbor pesama jednog od najprevođenijih i najznačajnijih čeških pesnika mlađe generacije, Petra Borkoveca, u prevodu Aleksandre Korde-Petrović. Sa ovim pesnikom domaća čitalačka i književna javnost se upoznala na manifestaciji Disovo proleće 2009. godine u Čačku. U njegovom fragmentarnom pesničkom izrazu referentnost se ostvaruje eliotovski, kroz neku vrstu tehnike objektivnih korelativa, korišćenu na autohton i originalan način. Pesme makedonskog pesnika Igora Isakovskog donekle karakteriše neposrednost govora pesničkog subjekta koja je često premrežena opsesivnim detaljima i očuđena dvosmislenim odnosom tog subjekta prema motivima iz prirode. Rubriku zatvaraju pesme kultnog američkog pesnika Roberta Blaja, pesme širokog tematskog raspona karakterističnog za poeziju ovog pesnika. U Blajovoj poeziji je istovremeno prisutna ironična svest o prenaglašenom materijalizmu savremenog poretka i pesnički iskrena privrženost odbačenom svetu takozvanih malih stvari.      
         Rubrika poezija predstavlja mladu pesnikinju Sonju Jankov sa ciklusom eksperimentalnih soneta, ispisanih sa punom svešću o nasleđu avangardnih književnih pokreta. Igravost izraza sa akcentom na grafičkoj noti pesama uspeva u svom autorskom naumu, a bez opasnosti da sklizne u proizvoljnost. Posve su drugačije pesme Gorana Korunovića koji se do sada uglavnom predstavljao kao pisac eseja, ogleda i književnih kritika. Ove pesme veoma promišljenog i ponekad strogog pesničkog jezika svedoče o zanimljivoj i uspeloj sintezi neosimbolističkih i verističkih elemenata, prožetih i spojenih inovativnim autorskim pečatom. U poeziji pesnikinje najmlađe generacije, Čarne Popović, prisutan je jak erotski impuls iskazan kroz digresivni tok svesti. Digresivnost je jedna od karakteristika i mladog pesnika Bojana Markovića. Dok je u nekim njegovim pesmama dominantna narativnost, u drugima je pomenuta digresivnost osnova za raspričanost i slikovitu retoričnost.
         Rubrika o poeziji donosi temat posvećen frankofonom švajcarskom pesniku Filipu Žakoteu. Pored ranije neobjavljenog izbora iz poezije ovog pesnika i biografskog teksta prevoditeljke ovih pesama, Mirjane Vukmirović, temat čine tekstovi Bojana Savića Ostojića, zatim poznatog italijanskog pesnika i prevodicoa Fabija Pusterle, kao i profesora estetike i filozofije na Univerzitetu u Nici, Morisa Elija. Dok su tekstovi Savića Ostojića i Pusterle prevashodno, ali ne i isključivo, okrenuti pitanjima prevođenja Žakoteove poezije, tekst Morisa Elija je posvećen nekim filozofskim problemima koji se javljaju u pesmama jednog od najvećih živih pesnika francuskog jezika.

Vladimir Stojnić